Dani medijske pismenosti obilježeni u Dječjem vrtiću Lekenik

U Dječjem vrtiću Lekenik u periodu od 2. do 5. svibnja 2023. godine obilježili smo „Dane medijske pismenosti“. Aktivnosti su se provodile u sklopu projekta koji je pokrenula Agencija za elektroničke medije i ured UNICEF-a za Hrvatsku.

Aktivnosti na gore navedenu temu realizirala su djeca mlađe i starije odgojno-obrazovne skupine. Djeca mlađe odgojno-obrazovne skupine provodila su aktivnosti u kojima su uspoređivali animirani film Pepa praščić i slikovnicu po kojoj je snimljen, a djeca starije odgojno-obrazovne skupine odgajateljice su kroz različite načine upoznale djecu s medijima, njegovim korištenjem i kvalitetnim sadržajima koji su dostupni putem medija.

Živimo u svijetu u kojem su djeca od samog rođenja izložena masovnim medijima. Oni imaju veliki utjecaj kako na odrasle, tako i na djecu. Svakim danom razvijaju se i šire ubrzanim tempom, pa je važno na vrijeme prepoznati negativne utjecaje, posebice za one najmlađe. Mediji pružaju i pozitivne utjecaje koje treba naučiti iskoristiti na najbolji mogući način. Televizija je najomiljeniji i najtraženiji medij u djece predškolske dobi. Današnji život ne može se zamisliti bez prisutnosti medija.

Mediji se najčešće koriste kao sredstvo komuniciranja ili prenošenja vijesti. U komunikacijskim znanostima mediji predstavljaju fizičko ili tehničko sredstvo za pretvaranje poruke u signal koji se šalje kanalom. Glavni zadatak medija prijenos je informacija javnosti na različite načine.

Mediji kao što su knjige novine, televizijski i radijski programi obuhvaćaju sadržaje iz svih područja naših života. No mobilni telefoni, internet i ostali noviji mediji na osobit su način postali veliki dio života djece i mladih. Djeca za mnoge pojave i činjenice saznaju upravo iz medija te vrste. To je dovelo do toga da čovječanstvo medije smatra jednim od najmoćnijih sredstava promjene u društvu.

Mediji mogu biti korisni u učenju, ali i u slobodnim aktivnostima. Mediji kao takvi mogu biti slobodna aktivnost koja omogućuje uživanje u igri, slušanju glazbe i gledanju crtanih filmova. Danas mnoga djeca imaju pametne telefone s kojima mogu stvarati različite medijske sadržaje poput slike i zvuka. Ti uređaji su već toliko jednostavni za korištenje da nerijetko i najmlađa populacija zna rukovati njima. Medije dijelimo u dvije grupe. Jedni su tiskani (knjige/slikovnice, novine, časopisi, stripovi i plakati), a drugi su elektronički (filmovi, radio, televizija i računalo/Internet). Imamo medije po funkcijama. Jedna od funkcija medija je obrazovanje koje ima sve značajniju ulogu u suvremenom odgoju djece zbog specifičnog načina prenošenja znanja preko edukativnih programa.

Djeca predškolske dobi veći interes pokazuju prema elektroničkim medijima. Među najomiljenijim su televizijski programi, video igrice te slični medijski sadržaji. Od tiskanih medija najčešće korišten medij u djece predškolske dobi je slikovnica. Slikovnica se razlikuje od ostalih ilustriranih knjiga po tome što djeci pruža vizualno iskustvo .

Danas svi odrastaju u okruženju u kojem su televizija i poneki aparati za reprodukciju zvuka neizbježni, gdje netko od ukućana čita neku vrstu novina i  gdje sve češće postoji barem jedno računalo. Danas mediji socijaliziraju djecu i razvijaju načine korištenja istih koji se potpuno razlikuju od načina na koji ih koriste njihovi roditelji. Djeca ne prave razliku između „svijeta“ i „svijeta medija“ . Mediji neposredno utječu na formiranje vrijednosti te stila ponašanja djece i mladih.

Roditelji svojim primjerom i načinom korištenja tehnologije tj. medija  djeci stvaraju prva „moderna“ iskustva. Što su više roditelji i kvalitetnije informirani, veće su šanse da će pozitivno utjecati na razvoj djetetovih navika vezanih uz prisutnost medija. Razgovor o sadržajima kojima su djeca izložena, dovodi do poboljšanja djetetovog razumijevanja radnje i likova. Dijete tako shvaća poučne sadržaje i primjećuje detalje.

Mediji imaju veliku ulogu u djetetovom životu. Kada se djeca poistovjećuju s različitim likovima i pričama koje su vidjeli u medijima, ona mogu oživjeti različite osjećaje i spoznati neke nove stvari ili pojave. Tako može doći do otkrivanja novih osjećaja gdje dijete bolje upoznaje samo sebe. Dijete tada može razmišljati o dobru i o zlu. Omiljeni medijski sadržaji predstavljaju važne teme, kako u igri tako i u interakciji s dugom djecom. S obzirom da mediji djecu potiču na crtanje, pjevanje te izražavanje na mnoge druge načine, priče i likove u medijima nisu samo „bajke“ već i značajne uloge u njihovom razvoju.

Knjiga/slikovnica kao medij u djetinjstvu pridonosi velikom koraku u razvoju svakog djeteta. Čitanje djeci jedna je od najvažnijih aktivnosti jer stvara zdrav odnos između djeteta i knjige. To im jednog dana može uvelike olakšati učenje i razumijevanje.

Djeca na televiziji najčešće gledaju glazbene i sportske programe, te one programe koji emitiraju crtane filmove. Uloga televizijskih programa aktivna je i uglavnom se svodi na ispunjavanju slobodnog vremena

Danas gotovo svaka obitelj posjeduje računalo. Djeca računalo najčešće koriste za igranje igrica. S računalom uvijek usko povezujemo Internet. Internet ima mnoge dobre ali i loše strane. Uloge su ona pozitivna strana Interneta. Jedna je educiranje preko dječjih igrica koje se mogu pronaći na mreži (online). Internet omogućuje komunikaciju putem raznih društvenih mreža.

Primjer: Dijete koje je često plašljivo. Ono će izabrati crtane filmove u kojima glavni likovi pobjeđuju veće i snažnije od sebe, te će tako prevladati svoje strahove.

Mediji uz pozitivan, zasigurno mogu imati i negativan utjecaj na razvoj. Pozitivni utjecaj medija ističe se u stjecanju znanja i umijeća, usvajanju znanstvenih i kulturnih nasljeđa, bogaćenju moralne i socijalne dimenzije, te u razvoju stvaralačkih sposobnosti. Mediji dijete mogu potaknuti na određeno pozitivno ponašanje u društvu te ga time razvijati u cijelosti, poticati toleranciju i smanjivati razliku koja se često događa među društvenim slojevima. Kod djece predškolske dobi mediji utječu na razvijanje mašte i kreativnost. Utjecaji televizije pozitivni su jer televizija osim što informira, ona i potiče na obrazovanje i izražavanje. Zahvaljujući televiziji, iz djetetovih usta možemo čuti neke stručne riječi za koje niti ono samo ne zna značenje. To nam uvjerljivo govori kako televizija snažno utječe na formiranje dječjeg vokabulara. Dijete brzo i uspješno upija vokabularnu komunikaciju s kojima se susreću na televizijskim ekranima. Gledanje kvalitetne televizijske programe, dolazi do pojave osjećaja kojim djeca svijet smatraju sigurnim utočištem. Danas se djeca predškolske dobi znaju uveliko služiti Internetom jer od malih nogu barataju raznim aplikacijama. Djeca na Internetu mogu gledati edukativne crtane filmove što utječe na djetetov razvoj te prethodi razvijanju sposobnosti i vještina potrebnih za buduće školovanje. Internet nam pruža niz dobrih , ali postoje i one negativne strane (zlostavljanje nad djecom psihičko ili fizičko, dugotrajnu ovisnost – pogotovo u djece mlađe dobi koja puno vremena provode na uređajima kojima je omogućen pristup Internetu.

Slikovnice mogu poslužiti za upoznavanje s raznim predmetima, bojama, oblicima i životinjama. Dok djeca uživaju slušajući sadržaj slikovnice, stvara se osnova za kasniji razvoj čitalačkih sposobnosti i uspjeha u školi. Slikovnice s prepoznatljivim stihom i ritmom potiču djecu na dovršavanje stihova i izmišljanje novih riječi. Mnoga djeca na temelju viđenog iz slikovnica, oponašaju određene aktivnosti u stvarnom okruženju. Ukoliko se prati dječji interes, prilagodi sadržaj s obzirom na dob i mogućnost, tehnologija će se iskoristiti na najbolji mogući način, a kod djeteta će se izazvati osjećaj uspjeha u stjecanju novih spoznaja te u svladavanju izazova. U slikovnicama prevladavaju pozitivni utjecaji, ali ponekad nalazimo i na negativne. Ukoliko slikovnice imaju previše dijelova onih koji se mogu micati ili na neki drugi način upravljati smanjuju djetetovu koncentraciju na sadržaj. Ometaju usvajanje korisnih informacija dobivenih iz knjige.

U vrtićima se očekuje da djeca budu uključena u razne aktivnosti kao što su igra, crtanje, plesanje i sviranje. Sve više se traži da djeca budu i medijski kompetentna. Medijskom kompetencijom smatramo sposobnost pojedinaca na samostalno i pravilno korištenje medija na praktičan način. Razina medijske kompetencije ovisi o raspoloživim medijskim sadržajima i utječe na cjelokupan razvoj svakog pojedinca. Digitalna kompetencija je jedan od važnijih resursa u vrtiću. Definira se kao upoznavanje s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom te mogućnostima njihovih uporaba u različitim aktivnostima. U vrtiću veliku ulogu ima pri dokumentiranju, učenju i osposobljavanju djece za samoevaluaciju. Djeca u predškolskoj dobi ponekad pomiješaju događaje iz stvarnog života i onog predstavljenog u medijima, stoga je uloga odgojitelja naučiti djecu razliku između zbiljske i medijske situacije.

Na koji način smo djeci približili medij pogledajte u galeriji.

Literatura:

1.      Car V. : Televizija u novomedijskom okruženju. Medijske situacije

2.      Jurčić D.: Teorijske postavke o medijima – definicije, funkcije i utjecaj

3.      Košir M., Zgrabljić N., Ranfl R.: Život s medijima: priručnik o odgoju za medije

4.      Ljubić Nekiž K.: Poticanje razvoja medijske pismenosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

5.      Peran S., Raguž A.: Odnos  i značenje medijskog odgoja u dječjim vrtićima: pravila i medijski izazovi

Tekst pripremila Lana Gagić, odgojiteljica